Tečajna lista > Valute: Euro, Dolar, Franak > Tečaj eura, tečaj dolara, tečaj franka i tečaj kune

    U vremenima nestabilne ekonomske situacije u Hrvatskoj ali i u svijetu vrlo je poželjno i bitno da svaki građanin bude upoznat s prednostima i opasnostima financijskog instrumenta s kojim svi na neki način, prije ili poslije, moramo suočiti – kreditom. Pravilo „kupi sad a plati poslije“ se nametnulo kao nepobitna činjenica životnog stila modernog čovjeka. Naravno, prednosti te činjenice su velike jer omogućuju čovjeku da napravi konkretne stvari iako nema kapital u danom trenutku, međutim, dugoročno gledajući kredit uvijek naplati ono što mu pripada. Samim time banke kao ustanove se postavljaju na sam tron financijske hijerarhije što im istovremeno omogućuje dirigiranje financijskim instrumentima. Naravno, kontrole banačkih ovlasti postoje, ali u Hrvatskoj za razliku od nekih drugih zemalja te su kontrole manje.
    Kredit kao pojam predstavlja novčanu pozajmicu financijske institucije prema fizičkoj ili pravnoj osobi, koju zatim ta osoba vraća kroz određeno vrijeme sa određenom kamatom. Kamate variraju od kredita do kredita (ovisno o vrsti kredita, vremenu trajanja i slično), dok glavnica ostaje ista. Ono što se na kraju plaća je glavnica plus kamate, a taj iznos uvijek premašuje pozajmicu.
    Kamatne stope u Hrvatskoj su više nego u npr. Europi, a najviše je tako zbog eurozone dio koje Hrvatska još nije. Ipak, kao zemlja koja je u procesu učlanjivanja u Europsku Uniju, nakon ulaska Hrvati mogu očekivati smanjenje kamatnih stopa i općenito povoljnije kredite. Međutim, promatrajući Europsku Uniju kao organizaciju koja se konstantno mijenja iz dana u dan, nameće se pitanje o stabilnosti same Unije, a to se pitanje potvrđuje kroz mnoge medije koji su nam dostupni. Nestabilnost eura, ludo visoke vrijednosti švicarskih franaka u odnosu na hrvatsku kunu i druge slične stvari jasno nam daju do znanja da Europska Unija nije ista Unija koja je bila prije 10 godina, niti će biti ista Unija u slijedećih 10 godina. Upravo ta nestabilnost i nedoslijednost upozorava običnog čovjeka da bude svijestan što radi kada ulazi u dugoročnu financijsku obavezu kao što je kredit.
    Primjera radi, u vremenima dok je švicarski franak bio nizak u odnosu na kunu uzimanje kredita u toj valuti se činio kao veoma dobar pothvat. Mnogi Hrvati su se poveli za time, ali nesigurnosti uzimanja kredita u stranim valutama su uzele svoj danak, te iznimno visokim povećanjima franka u zadnjih par godina dovele prosječnog Hrvata do ruba očaja zbog visokih mjesečnih rata. U toj ekstremnoj situaciji mnogi su se odlučili „prebiti“ kredite u francima u eure kako bi koliko toliko zaštitili svoja mjesečna primanja, iako je dugoročna isplativost tog prebijanja, odnosno zatvaranje starog i uzimanje novog kredita samo radi promjene valute, bila veoma upitna. Nadalje, euro kao valuta također prolazi kroz turbulentno razdoblje i njegovo dugoročno prognoziranje je izrazito nezahvalno. Nitko nam ne može garantirati da sudbina koja je zadesila franak neće zadesiti i euro u kraktoročnom a možda i dugoročnom periodu, usprkos nastojanjima svjetskih gospodarstava (naročito Kine) da „spasi“ euro. Upravo zbog tih razloga nestabilnosti i nedosljednsoti stranih valuta nameće nam se zlatno pravilo ekonomije koje nam govori da uzimanje kredita je najisplativije u domaćoj valuti, odnosno pravilo „plaćaj s onim što dobivaš“. Određene banke u Hrvatskoj nude kunske kredite. Ti krediti su istina skuplji od kredita u stranim valutama, ali to je zbog razloga što su banke te koje preuzimaju rizik kad govorimo o kunskim kreditima, dok kod kredita u stranim valutama rizik promjenjivosti tečaja strane valute leži na leđima korisnika kredita.

Krediti - definicije pojedinih vrsta kredita